Kako prepoznati depresiju i izvući se iz nje

Kako prepoznati depresiju i izvući se iz nje

Depresija nije samo osjećaj sniženog raspoloženja. Ako ste depresivni, osjećaji tuge i opšteg nedostatka motivacije s vremena na vrijeme su intenzivniji, a stanje može trajati sedmicama ili mjesecima. Osjećaji postaju toliko intenzivni da oni ometaju način na koji razmišljate i ponašate se te utiču na vaš svakodnevni život.

Depresiji ne mora da prethodi nikakav događaj, može doći „sama od sebe“. No, u mnogim slučajevima, može biti pokrenuta značajnim životnim događajima, posebno događajima vezanim s gubitkom. To nije samo osjećaj gubitka bliske osobe ili partnera.

Druge vrste gubitka takođe mogu utjecati na razvoj depresije. Pri tom mislimo na gubitak posla, gubitak zdravlja, gubitak samostalnosti, gubitak društvenog, socijalnog, radnog okruženja.

Takve situacije mogu dovesti do sniženog raspoloženja, bezvoljnosti, osjećaja praznine, iako neće svako, ko doživljava takve osjećaje, razviti depresiju. Važno je biti svjestan kako ove situacije mogu biti okidači za depresiju.

U situaciji kada se prolazi kroz teško razdoblje ili period osjećaja tuge, treba potražiti pomoć što ranije. Na taj način se može spriječiti da normalna reakcija na tugu ili na određene promjene u životnim okolnostima pređu u depresiju.

Simptomi

– stalno prisutan umor,
– poremećaj spavanja,
– gubitak apetita ili pretjerivanje u jelu,
– promjena tjelesne težine u relativno kratkom vremenu – gubitak ili dobitak,
– osjećaj fizičkog bola,
– bezvoljnost i nemogućnost uživanja ​​u stvarima u kojima ste ranije uživali,
– izolacija od ljudi, posebno bliskih,
– otpor prema uobičajenim aktivnostima,
– gubitak samopoštovanja i osjećaj besmisla,
– osjećaj krivice,
– nemogućnost koncentracije,
– osjećaj tjeskobe,
– suicidalne misli.

Ako simptomi potraju duže od mjesec dana, tada treba promisliti na depresiju te je poželjno potražiti stručnu medicinsku pomoć.

Potrebno je što jasnije predočiti tegobe koje su se javile: napraviti popis simptoma, da li su intenzivniji u određeno doba dana ili prilikom posebnih prilika, koliko dugo traju i njihov uticaj na svakodnevni život i odnos s drugima. Objasniti sve okolnosti koje bi mogle uticati na stvaranje tih simptoma. Ponijeti popis svih ljekova koje trenutno uzimate, uključujući i bezreceptne lijekove.

Biti otvoren i iskren te zapamtiti da je sve što je komunicirano sa ljekarom povjerljivo.

Postoji više načina tretmana depresije:

Savjet ljekara, podrška u novonastalom stanju, edukacija zbog lakšeg prihvaćanja postojećih problema,
Psihoterapija, u prvom redu suportivna psihoterapija kao i kognitivno-bihevioralna terapija (pojedinačna ili grupna) koja se sve više koristi u liječenju bolesnika s depresijom; grupna psihoterapija smanjuje osjećaj usamljenosti bolesnika, ublažavaju se njegove emocionalne tegobe i jača samopoštovanje.

Farmakoterapija antidepresivima su temeljna terapija umjerno teške i teške depresivne epizode. Danas postoje brojni antidepresivi različitih mehanizama djelovanja. Svaki antidepresiv se po određenim osobinama razlikuje od ostalih. Zbog velikog broja antidepresiva, vrsta i doza prilagođuju se svakom bolesniku. Podnošljivost modernih antidepresiva generalno dobra.

Prema današnjim spoznajama kao najefikasniji pristup pokazala se kombinacija farmakoterapije i psihoterapije koji mogu imati sinergistički efekt kreirajući bolje završno dejstvo.

Takođe u razgovoru sa ljekarom zamolite ga da objasni:
Koji tretmani mogu biti prikladni u vašem slučaju i zašto?
Koji je mehanizam djelovanja pojedinih tretmana te njihove prednosti i rizici?
Kada možete očekivati poboljšanje?
Koliko dugo treba da traje liječenje?
Koliko često treba dolaziti na kontrolne preglede?

Važno je biti kooperativan, redovan na dogovorenim kontrolama. Takođe je poželjno baviti se nekom fizičkom aktivnošću, eventualno koristiti neke tehnike opuštanja, biti socijalno aktivan uz mogućnost razvoja novih prijateljstava i interesa, a sve u korist dugoročne dobrobiti i zdravlja.

(Izvor: zdravobudi)

Slični članci

Ostavi komentar