U posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci amo nemilih scena kada su adolescenti izvršili samoubistvo i potresli domaću javnost.
-Prema podacima policije ove godine su bila četiri samoubistva kod djece. Posljednji slučajevi za koje je javnost saznala su nas sve uzdrmala ali su pokazala i ono o čemu dugo pričamo, a to je da ne postoje servisi podrške za djecu i porodice i da se jako mali vodi računa o mentalnom zdravlju djece. Nažalost, činjenica je da je po pitanju djece zakazalo cijelo društvo, a prevashodno institucije koje su u obavezi da zaštite djecu- kaže za Magazinnina Lepa Žunjić, socijalna radnica iz Udruženja roditelja.
Prema riječima mr Marije Babić, dipl.psihologa, psihotarapeta i sudskog vještaka, suicid je jako osjetljiva tema i kod psihologa, pa se ne može govoriti o nekom univerzalnom razlogu, već se najčešće bave individualnim razlikama.
– Neki od razloga su svakako nedostatak podrške, nedostatak osobe od povjerenja, procijenjene bespomoćnosti koja vodi u depresivnost ali i bježanje u komfort zonu koja vremenom postaje sve uža i uža. Posebno osjetljiv svakako jeste period adolescencije u kom mladi ljudi grade svoj identitet, u svakom smislu i oblasti – ja kao partner, ja kao prijatelj, ja kao student/ zaposleni, ja kao sin/kćerka ali i mnogi drugi. U svemu ovome jako nam je važno da budemo prihvaćeni i procijenjeni uspješni- od strane sebe ali i drugih- kaže mr Babić i dodaje sa disfunkcionalne emocije dolaze kada je naša procjena ovih stvari drugačija od onoga kako bismo mi to htjeli.
– Ovi konflikti nas često uvode u različita emocionalna stanja- ističe ona.
Prema njenim riječima ne postoji mentalno jak i mentalno slab pojedinac.
– Postoje samo okidači i naši odgovori na njih. Ne znači da ako je neko imao više procijenjeno problematičnih situacija u životu pa je na posljednjoj odustao – taj je slab. Takođe, nije ni jak onaj ko nije imao nikakvih “problema” u životu. Jak je onaj ko funkcionalno tj. zdravo odgovara na ove situacije. Naravno da je razgovor u redu, jer svaki roditelj najbolje poznaje svoje dijete. Takoďe, razgovor sa stručnim licima u mnogome pomaže- kaže mr Babić.
Lepa Žunjić naglašava da liniju SOS često zovu roditelji koji primijete promjene u ponasanju djece, nakon nekog događaja koji je bio alarm da nešto moraju uraditi i traze savjet.
-Često određene situacije budu okidač stanja u kojem s u se djeca i porodice nalazile i budu alarm da je potrebno nešto uraditi. Svaki poziv, razgovor, je u stvari akcija koja dovodi je pokretač promjena u porodici i ponašanju djece- naglašava Žunjić.
Na pitanje kao prepoznati dijete koje se bori sa nekim problemom, mr Babić kaže:
– Najčešće ponašanje otkriva neke štetne emocije, pa se djeca ponašaju drugačije nego inače. Povlače se, smanjuju društveni kontakt, postaju razdražljiva ili bijesna. Takođ, tu su i ostala ponašanja kao što je npr. samopovređivanje, koje predstavlja poziv u pomoć u smislu procjene da dijete ne procjenjuje da u datom momentu može da ima adekvatnu komunikaciju sa njemu bliskim osobama.
R.N.
Pozivom na broj 080 888 888 svakog radnog dana od 16 do 20 sati, roditelji mogu zatražiti mišljenje stručnjaka u vezi sa dječjim vaspitanjem, a sve u cilju što boljeg razvoja djeteta. Da pozivi ka SOS Roditeljskoj liniji budu besplatni, prihvatili su svi crnogorski mobilni operateri koji su u prostorijama Ujedinjenih nacija u Podgorici potpisali Memorandum o saradnji sa Agencijom za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost.
