Evo kao da vam crveni ruž traje duže

Ništa ne kvari šminku kao razmrljani ili polu-izbrisani ruž. Upravo zato postoje trikovi za dužu postojanost ruževa koje su otkrili profesionalni vizažisti. Kako učiniti da ruž duže traje na usnama i izgleda besprijekorno?

Proučite sastav

Sastav kozmetike je od velike važnosti kada je u pitanju trajanje ruža za usne. Na primjer, previše tečan ili voštani ruž brzo će se istrošiti. Osim toga, takav karmin zna da se uvuče u bore oko usana, što takođe ne izgleda dobro.

Koristite olovku

Prvo morate napraviti konturu, zatim zasijeniti usne olovkom, a tek nakon toga nanijeti ruž. Olovka će stvoriti potrebnu barijeru i spriječiti širenje ruža duž crte oko usta, a takođe će boju učiniti bogatijom, piše Grazia.

Papirne maramice

Nakon nanošenja ruža, obrišite usne salvetom i ponovno ih namažite. Naše bake su koristile ovu tehniku, ali ona vremenom nije postala manje djelotvorna. Još jedan način da produžite trajanje ruža na usnama je da maramicom nanesete malo pudera na prvi sloj ruža. Zatim ponovno nanesite ruž ili sjaj.

Puder

Kako ruž ne bi ušao u bore i pukotine duž konture usana, područje oko usta napuderišite prije nanošenja podloge. Tako ćete popuniti praznine i ruž će biti glatkiji.

Piling

Ništa nije gore od nanošenja ruža na suve i ispucale usne. Zato redovno koristite piling za usne kako biste uklonili ljuskice. I svakako nanesite balzam za usne nekoliko puta dnevno. Što kvalitetnije, to bolje.

Četkica

Profesionalni vizažisti savjetuju da se ruž nanosi četkicom, kako bi ‘legao’ u ravnomjernijem i tanjem sloju i bio dugotrajniji. Još jedna prednost ove metode primjene je mogućnost crtanja ravnog obrisa olovkom.

pročitaj više

Emina Jahović: “Uvijek stojim sa dvije noge na zemlji, nikada nisam bila sponzorisana”

Kada se razvela od Mustafe Sandala, pjevačica Emina Jahović mislila je da se više nikad ne bi udala, a sada sve više misli suprotno…

“Mi smo povrijeđeni, padnemo i ustanemo. Žena sam koja voli brak. Nije mi prirodno da ako imaš partnera, i u nekim si određenim godinama, da ga predstavljaš kao dečka. Ljepše je kada kažeš: ‘Ovo je moj muž’”, kazala je Emina za Televiziju K1.

Pjevačica tvrdi da nikada nije imala partnera koji je imao manja primanja od nje.

“Mustafa je uvijek bolje zarađivao od mene, ali smo i zajedno imali neke kampanje, zajednički posao… Uvijek stojim sa dvije noge na zemlji, nikada nisam bila sponzorisana na bilo koji način. Smeta mi što ljudi pričaju da li sam sa milionerima ili ne. Ne treba mi muškarac da bi mi nešto dao, nego da se osjećam sigurno u emotivnom smislu”, smatra Emina.

U braku sa Mustafom dobila je dva sina.

Iako je dugo živjela u Istanbulu, smatra da to nije njen dom.

“Bolje se osjećam u Srbiji. Tamo se osjećam kao stranac, iako su mi djeca Turci. Jaman govori srpski, a Javuz odbija iz nekog razloga, malo je ljubomoran, pa neće da priča. Mustafa je bio loš, a ja dobar policajac. Kada sam ostala sama sa njima, bila sam bespomoćna. Nisam imala nekoga da bude autoritet. Počela sam da se ponašam strože, njima nije bilo jasno šta se s majkom desilo”, kazala je Emina.

pročitaj više

Sjutra je Badnjin dan: Ovo su običaji koje morate ispoštovati

Badnji dan je najbogatiji hrišćanski praznik što se tiče naših narodnih vjerovanja i običaja. Ime je dobio po badnjaku koji taj dan unosimo u naše domove. Ustaljen je običaj da se na ovaj dan porodica okupi za posnom trpezom. Ranije se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera, stavi malo slame i grančica badnjaka.

Za badnjak se seče grana hrasta, koji je kod Slovena oduvijek bio sveto drvo. Vezuje se za slovensko božanstvo Svetovida.

Loženje badnjaka je u vezi sa ognjem i ognjištem. To je središnji element simbolike rađanja novog sunca jer je i Badnji dan odmah poslije kratkodnevnice. Mladi hrast je spaljivanjem davan ognju radi nove godine, a pregršti varnica bacanih u nebo su najavljivale mnogo roda i prinosa.

Već u ranu zoru, pucanjem iz pušaka i prangija, objavljuje se odlazak u šumu po badnjak. Badnjak sijeku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, u rano jutro, pre izlaska sunca.

Prije sječenja se drvetu nazove „dobro jutro“, čestita mu se praznik i moli se da donese zdravlje i sreću porodici. Zatim se drvo posipa žitom, a u nekim krajevima mu se daruje kolač posebno umiješen za tu priliku. Drvo se ne sme dodirnuti golim rukama, pa onaj koji ga seče navlači rukavice.

Drvo se uvijek zasijecalo sa istočne strane jer je trebalo da padne na istok. Onaj ko je sekao badnjak, trudio se „da se drvo ne muči“ tj. da se obori iz jednog udarca ili najviše sa tri. Ako drvo ne padne ni posle trećeg udarca, mora se kidati rukama jer više udaraca nije dozvoljeno.

Kada domaćin donese badnjak, ostavlja ga pored ulaznih vrata, a tek sa prvim mrakom se badnjak unosi u kuću i stavlja, prema običaju, na ognjište.

Poslije donošenja badnjaka kolje se pečenica (ponegde se kolje ili „utuče“ na Tucindan). Obično je to prase, retko jagnje (u vrijeme Božića nema jaganjaca), a ponegde ćurka ili guska. Pečenica je žrtva za novo ljeto, a ponegde se zove i veselica ili božićnjar. To je ostatak starog kulta prinošenja žrtve za rađanje novog Boga.

UNOŠENJE BADNJAKA I SLAME

U toku dana, domaćica u jedno sito stavi sve vrste žitarica, suvih šljiva, oraha i jabuka i to sve stoji u vrhu stola gdje večera. Ponegde sito stave pod sto, a ponegde kod ognjišta. Tim žitom posipaju se badnjak, slama i polažajnik.

Pred veče domaćin unosi badnjak i slamu u kuću. Kuca na vrata, a kada ukućani pitaju „Ko je?“ odgovara „Badnjak vam dolazi u kuću“. Potom mu domaćica otvara i obraćajući se badnjaku govori „Dobro veče badnjače!“. Domaćin stupajući desnom nogom preko praga unosi badnjak u kuću i pozdravlja ukućane riječima „Srećno vam Badnje veče“, na šta ga ukućani otpozdravljaju sa „Bog ti dobro dao i sreće imao“, dok ga domaćica dočekuje sipajući po njemu žito iz sita.

Noseći badnjak domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a domaćica i sva deca idu za njim pijučući kao pilići. Domaćin obilazi sve uglove doma bacajući po jedan orah u svaki ugao, što se smatra žrtvom precima. Ostali orasi i lješnici se ostavljaju i u slami ispod stola i najčešće se jedu sa medom. Orahe koji su u uglovima niko ne uzima.

Po unošenju badnjaka, domaćin ili domaćica, unosi slamu i raznosi je po celoj kući, a posebno na mesto gde će biti postavljena večera. Pri tome onaj ko nosi slamu kvoca, a ostali pijuču. Preko slame se postavlja stolnjak jer se, prema starom običaju, služi i jede na podu. Stolice su iznete iz kuće i sedi se na slami.

Poslije Božića se ova slama nosi u obor, štalu ili ambar, a njome su naši stari i obavijali voćke da bi bolje rodile.

PALJENJE BADNJAKA

Badnjak se celiva, maže medom i stavlja na ognjište. Kada je badnjak stavljen na ognjište, prema njemu se moralo ponašati kao prema živom biću − kitili su ga zelenim granama, ljubili, ali i prelivali vinom, posipali žitom…

Običaj nalaganja badnjaka na vatru veoma je star. Deca „džaraju“ vatru, odnosno grančicama raspaljuju vatru izazivajući pregršt varnica i iskri govoreći „koliko iskrica toliko parica, pilića, košnica…“ nabrajajući svu stoku i živež čije se blagostanje priželjkuje.

Negde se uz badnjak u kuću unosi i pečenica i govori „Dobro veče, čestiti vi i badnje veče“, a ukućani odgovaraju „Dobro veče, čestiti vi i vaša pečenica“.

Po završetku, domaćin okadi ceo dom i večeru, zapali sveću i pristupa se badnjoj večeri.

(Zena.rs)

pročitaj više