Nikolaj Mihajlovič Amosov (1913 – 2002) je bio izvarendan kardiolog, laureat Lenjinove nagrade, akademik Akademije nauka Ukrajine. Nejgova glavna djela vezana su za hirurgiju, biološku i medicinsku kibernetiku.
Amosov je lekar koji je proučavao probleme dugog života, proširio sopstvenu radnu sposobnost na naredne godine.
Ovo su načela ishrane dr Almosova:
Punih 40 godina, doktor Nikolaj Amosov se smatrao neuhranjenim. Na ovu tvrdnju, Nikolaj Amosov je rekao:
“Moj doručak je obiman i hranljiv: 300 grama svježeg povrća ili kupusa, dva krompira ili hljeb i šolja kafe sa mlijekom.
Ručak je neregularan, jer dolazi u različito vrijeme. Jedem salatu, kao i ujutru, bez hljeba, bez masti sa minimumom mesa i šoljom kefira ili čajem ili sokom.
Večera: čaj sa šećerom sa zalogajem hljeba, malo kobasice i sira. Jedem sezonsko voće. Generalno, uveče sam skoro uvjek sit i jedem veoma malo.
Moja visina je 168 centimetara i ja variram u kilaži od 52 do 55 kilograma.”
Amosova pravila ishrane:
Podsistem zdrave ishrane je najvažniji: pravilna ishrana je neophodna, ali nedovoljan je uslov za zdravlje, međutim, što su lošije druge komponente režima, to je strožja ishrana. Uz veliku fizička kondicija, smirenu psihu, to više sebi možete da dozvolite “greške” u ishrani.
Borba protiv sopstvenog apetita glavni je problem zdrave osobe. Ugađanje u ishrani dozvoljeno je samo mladima.
Ne možete jesti profilaktički (preventivno).
Jedino sredstvo za mjerenje u ishrani je ravnoteža, a standard je vaša normalna težina.
Tablice kalorija samo su za uputstvo: koje namirnice da izbjegavamo, a koje su bezbjedne.
Ne prilagođavajte težinu godinama! (U smislu da kilogrami dolaze s godinama) Ovo je zaista opasno, čak i zato što ljudi stariji od pedeset rizikuju da dobiju hipertenziju i sklerozu jer su te bolesti povezane sa viškom masnoće.
- Jedite više sirove hrane.
- Dobro je gladovati. Postite nedjeljno dva do tri dana – jednom mjesečno ili svake dvije nedjelje bukvalno štrajkujte glađu i bićete zdravi.
- Metabolički trening je trening ćelija za uštetu energije. Postoji samo jedna metoda – budite na obroku bez hrane. Zbog toga će ćelije da “pojedu” sve pa i ono što nije baš jestivo.
“Digestivni kanal ima dva glavna neprijatelja: prekomjernu prerađenu hranu i “stres sistem”, hipotalamus i nadbubrežne žlijezde, koji pružaju odgovor na stres. Mekan, drobljen kašalj detoksificira mišiće crevne flore i eventualno oslobađa enzime. Dugotrajni mentalni stres, neprijatne emocije mogu narušiti nervnu regulaciju želuca i debelog crijeva – dva odjeljenja koja su najviše povezana sa centralnim nervnim sistemom. Ovaj faktor je posebno izražen kod prekomjerne ishrane visoko prerađenom hranom.”
Šta uraditi po tom pitanju?
Šteta bilo kod prizvoda je mala ako se telesna težina promeni i ako postoji dovoljno fizičke aktivnosti.
Unos vitamina koji se nalaze u 300 do 500 grama sirovog korenastog povrća, lišća i voća dnevno (što raznovrsnije to bolje). Nezaslađeni sokovi od voća i povrća, uvjek različiti piju se u velikim količinama.
Masti – Za mršavu osobu, masti nisu štetne. Oni koji imaju normalnu tjelesnu masu, životinjske masti se mogu konzumirati.
Mlijeko i do 50 grama mesa dnevno daju potrebne aminokiseline.
Ugljeni hidrati – su dozvoljeni ljudima sa normalnom tjelesnom težinom, samo morate imati na umu da je šećer gori od hljeba.
So – Bolje je uopšte je ne koristiti. Zbog soli, trebalo bi da ograničite čak i unos supa.
(Kurir)
