Svaki četvrti muškarac i svaka peta žena u Crnoj Gori smatra da silovanje u braku ne postoji

Svaki četvrti muškarac i svaka peta žena u Crnoj Gori smatra da silovanje u braku ne postoji

Silovanje u braku i dalje je tabu tema, rijetko se prijavljuje, najčešće se prećuti. Patrijarhalna kultura nas pogrešno uči da su seksualni odnosi ženina obaveza a ne stvar njenog izbora. Istraživanje javnog mnjenja koje je sprovela Sigurna ženska kuća, pokazalo je da svaki četvrti muškarac (26 odsto ispitanika) i svaka peta žena (19% ispitanica) smatra da silovanje u braku NE postoji, saopštila je Sigurna ženska kuća.

Svaki četvrti muškarac i svaka peta žena u Crnoj Gori smatra da silovanje u braku ne postoji

“Sve seksualne radnje koje se vrše protiv ženine volje predstavljaju seksualno zlostavljanje bez obzira da li su u pitanju stranci, poznanici ili osobe koje su u vezi ili braku. Mnoge žene koje su doživjele nasilje od strane partnera (fizičko, emocionalno, finansijsko) takođe su doživjele i seksualno nasilje koje je bilo bolno i ostavljalo traumatične posljedice, pogotovo ako se dešavalo u prisustvu djece ili nekog od ukućana. Žene koje su se do sada obraćale za pomoć Sigurnoj ženskoj kući, najčešće nisu bile dovoljno informisane o seksualnom nasilju u partnerskom odnosu i nisu znale da je moguće prijaviti supruga ili partnera za seksualno nasilje”, ističe SŽK

Smatraju da upravo silovanje u porodičnom okruženju zahtijeva strože kazne, jer bi se samo na taj način poslala poruka da je seksualno nasilje u porodici nedopustivo i drustveno neprihvatljivo.

“Silovanje u braku je izuzetno traumatično za ženu zato što je u ovom slučaju silovatelj osoba u koju je žena imala povjerenje. U rijetkim slučajevima kada se prijavi silovanje u braku, nažalost, žene doživljavaju neprimjerene reakcije javnosti i umjesto podrške, razumijevanja i empatije, društvo ih osuđuje, izruguje im se ili negira da su doživjele seksualno nasilje”, poručuje ova NVO.

Kako su dodali, da bismo doprinijeli da sve djevojčice, djevojke i žene u Crnoj Gori budu zaštićene i bezbijedne, ne smijemo relativizovati iskustvo žena sa seksualnim nasiljem već moramo apelovati na predstavnike/ce Vlade Crne Gore i poslanike/ce i zahtijevati: pooštrenje kazni za počinioce seksualnog nasilja, usvajanje protokola o postupanju institucija u slučajevima seksualnog nasilja, osnivanje kriznog centra za žrtve seksualnog nasilja, krivično sankcionisanje seksualnog uznemiravanja i osvetničke pornografije kao i pružanje besplatne pravne pomoći žrtvama seksualnog nasilja.

“Država Crna Gora, kao potpisnica Istanbulske konvencije ima ne samo moralnu već i zakonsku obavezu da adekvatno zaštiti sve osobe koje su preživjele seksualno nasilje”, ističe SŽK.

Projekat ,,Zaštićena i sigurna – Borba protiv seksualnog nasilja u Crnoj Gori” sprovodi Sigurna ženska kuća, a finansira Norveško ministarstvo inostranih poslova i Balkanski fond za demokratiju Njemačkog Maršalovog fonda SAD. Detaljnije o rezultatima istraživanja javnog mnjenja: http://szk.co.me/2021/10/08/sprovedeno-istrazivanje-o-percepciji-seksualnog-nasilja-nad-djevojkama-i-zenama-u-crnoj-gori/

Slični članci

Ostavi komentar