Očuvanje Biogradskog jezera mora biti imperativ ne samo za Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, već i za državu i društvo u cjelini, a donošenju mjera sanacije i antierozione zaštite mora se pristupiti što prije, zaključeno je na današnjoj međunarodnoj naučnoj konferenciji na temu ”Antieroziona zaštita Biogradskog jezera i rješavanje hidroloških problema u slivu Biogradske rijeke i Biogradskog jezera” koja se održala u Kolašinu.
Sa složenim hidrološkim prilikama na Biogradskom jezeru javnost je upoznata 2017. i 2019. godine kada je njegov nivo bio na istorijskom minimumu.
Učesnike naučnog skupa pozdravila je direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Jelena Kljajević koja je kazala da hidrološki problemi u parku datiraju odavno i da je za rješenje potrebna riječ struke i nauke.
“Nadam se da će konferencija dati konkretna rješenja koja će nam služiti kao smjernice za dalji rad kada je u pitanju zaštita ovog prirodnog dragulja. Mi smo odlučni u tome da očuvamo parkove i njihov biodiverzitet”, poručila je Kljajević.
Na konferenciji su se čule različite naučne analize, podaci i mišljenja.
Prof. dr Velibor Spalević govorio je o intenzitetu erozije u slivu Biogradske rijeke. On smatra da je potrebno uključiti i globalnu naučnu javnost, kako bi se pronašlo najbolje rješenje uz poštovanje najboljih naučnih praksi.
Prof. dr Radenko Pejović sa Građevinskog fakulteta i inženjer Nikola Čađenović posebno su se osvrnuli na rezultate hidrogeoloških i inženjersko geoloških istraživanja kao osnov za izvođenje sanacionih mjera na Biogradskom jezeru. Oni su govoreći o mogućim rješenjima za oticanje Biogradskog jezera istakli da je dobro što je pokrenuta inicijativa da se pristupi dodatnim istraživanjima kako bi se spriječio nestanak jezera, ali i da je potreban multidisciplinarni pristup.
„Zabrinjavajuća je situacija. Velike su razlike između maksimuma i minimuma nivoa Biogradskog jezera. Dubina se sa 12 metara tokom suše spusti na šest metara. Pojedini stručnjaci procjenjuju da će jezero nestati za 130 godina ukoliko se ne nađe neko rješenje“, poručio je Pejović.
Čađenović je istakao da su duž jezera uočeni brojni ponori, ali istraživanja sprovedena od 1988. do 1995. nijesu dali dovoljno precizan odgovor o njihovom tačnom broju i pozicijama.
„Zato je za mogućnost sanacije ovog problema prije svega potrebno definisati geološki model jezera, mogućnost jednostavne izrade kosine, ali se mora raditi postupno, obazrivo, kako se ne bi ugrozio biodiverzitet“, kazao je on.
Profesor Prirodno–matematičkog fakulteta Prof. dr Vladimir Pešić posebno se osvrnuo na značaj ekosistema NP Biogradska gora, jer je kako je kazao ovaj park „prirodna laboratorija“.
Branko Micev iz Zavoda za seizmologiju i hidrometeorologiju Crne Gore u svom izlaganju osvrnuo se na evidentne anomalije klimatsko – meteoroloških faktora, koji imaju negativan uticaj na bilans stanja voda Biogradskog jezera. Profesor Prirodno – matematičkog fakulteta iz Novog Sada Prof.dr Slobodan Marković, kao i profesor sa Šumarskog fakulteta u Beogradu Prof. dr Miodrag Zlatić prikazali su neka od rješenja iz svijeta i regiona za problem erozije i ukazali na važnost učešća javnosti i održivo upravljanje turizmom. Dr Milić Čurović sa Biotehničkog fakulteta Crne Gore govorio je i o značaju šuma za zaštitu od erozije zemljišta.
Na kraju diskusije Milica Blečić iz Geološkog zavoda još jednom je naglasila važnost uključivanja geologa u izradi glavnog projekta.
-Molim vas da shvatite da se bez geološke slike terena ne mogu znati putevi voda i drugi podaci koji su neophodni za sanaciju terena pa je uključivanje geologe u izradu glavnog projekta neophodno naglasila je ona.
Konkretni zaključci i rješenja ovog problema biće pretočeni u dokument koji će biti poslati Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kako bi se što prije izradio Glavni projekat sanacije ovog problema.
Međunarodnu konferenciju organizovalo je Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore pod pokroviteljstvom Svjetske organizacije za zaštitu zemljišta i voda (World Association of Soil and Water Conservation – WASWAC), sa sjedištem u Pekingu (Kina) i Ajovi (SAD) i u saradnji sa GEA (Geo Eko-Eko Agro), a uz podršku Elektroprivrede Crne Gore, Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
