Ove subote na sat vremena, građani, kompanije i institucije širom svijeta isključiće svijetla da obilježe Sat za našu planetu. Svi mi koji se uključujemo u akciju ovim gestom utvrđujemo svoju posvećenost zaštiti životne sredine i pozivamo na hitnu akciju u borbi protiv klimatskih promjena. Ovo je najverovatnije jedini put tokom godine da ključne znamenitosti poput Ajfelove kule u Parizu, Koloseuma u Rimu, Sidnejske opere, Egipatskih piramida i Kula Petronas u Kulala Lumpuru neće biti osvetljene. Ovakvo masovno isključivanje dekorativne rasvete na jedan sat dešava se posljednje subote u martu već 14 godina.
Zašto je Sat za našu planetu uopšte bitan? Da li štedimo energiju? Da li ovo smanjuje naše emisije CO2? Odgovor je jednostavan – ne. Ova globalna akcija ne služi da uštedi energiju ili smanji emisije CO2, niti mjeri smanjenje potrošnje struje tokom događaja. Sat za našu planetu nije zato osmišljen.
Čemu onda služi? U srži događaja se nalazi simboličan poziv na posvećenu akciju protiv klimatskih promjena. Prvi put organizovan 2007, kada je WWF u Austraniji predložio način da se građani zainteresuju za temu klimatskih promjena. Ovo je dovelo do prvog gašenja svijetala u Sidneju, u kojem je učestvovalo oko 2,2 miliona građana! Već naredne godine, ovo se pretvorilo u globalnu akciju, dok su klimatske promjene polako postale sve značajnija tema u našim životima.
Još par godina je prošlo dok se razgovori o klimatskim promjenama nisu preselili iz konferencijskih u naše dnevne sobe, ali na kraju smo uspjeli! A Sat za našu planetu je tome doprineo u velikoj meri.
Taj jednostavan čin gašenja svijetala za Sat za našu planetu možda nema neki opipljiv uticaj sam po sebi. Međutim, ako iskoristimo taj sat da razmišljamo o problemu, da planiramo kako da tražimo i uvodimo rješenja u naše živote, to može da ima izuzetan značaj. I zato, pridruži se večeras u 20:30h, ugasi svijetla i upali vijuge – napravi plan za bolje sutra, za našu divnu planetu, za sve nas! A sjutra zaplešimo na našem zoom događaju u 20:30h
Nataša Kalauz,
direktorka WWF Adria
