Zašto su žene podložnije depresiji od muškaraca

Zašto su žene podložnije depresiji od muškaraca

Zašto je vaše mentalno i emotivno stanje vrijedno vaše pažnje?

Depresija je tihi poremećaj, koji se uglavnom krije. Odbijanje razgovaranja o ovom stanju znači da ta borba često prolazi nezapaženo.

Mentalni problemi nisu ograničeni na tek nekoliko osoba, i mogu se dogoditi svakom od nas u bilo kom dobu našeg života. Mnoge studije su dokazale da su žene podložnije depresiji od muškaraca, a mi smo odlučili da porazgovaramo sa psihologom kako bismo otkrili zašto je to tako i šta možemo preduzeti kako bismo se izborili sa ovim sumornim stanjem.

Dakle, da počnemo ispočetka. Zašto su žene podložnije depresiji od muškaraca?

Zapravo, žene su duplo podložnije depresiji od muškaraca, a faktori rizika počinju da se manifestuju tokom adolescencije, odnosno onda kada nastupi pubertet, koji uključuje hormonalne i fizičke promjene, koje djevojčice uglavnom teže prihvataju zbog povećanja sadržaja masti u tijelu, što kao rezultat daje lošu sliku o svom tijelu. Sa druge strane, dječaci tada počinju da cijene svoje tijelo više, jer dobijaju više mišića.

Drugi hormonski poremećaji koji su takođe povezani sa depresijom koja pogađa žene jesu PMS i menopauza. Postoje takođe i psihofizički faktori koje moramo uzeti u obzir, poput društvenog pritiska zbog kog se od žena očekuje da nose djecu, održavaju kuću i imaju karijeru. Žene takođe imaju veći rizik od seksualnog i porodičnog nasilja, što kao rezultat može uzrokovati depresiju. Istraživači su takođe otkrili da su žene više u dodiru sa svojim emocijama, zbog čega lakše traže pomoć i verbalizuju svoje probleme. Sa druge strane, depresija kod muškaraca često prolazi nezapaženo.

Kako depresija pogađa i muškarce i žene?

Pa, postoje razlike u nastupima depresije kod muškaraca i žena. Muškarci eksternalizuju svoje simptome kroz izlive beijsa, rizično ponašanje, zloupotrebu supstanci i distrakcije. Sa druge strane, žene se sa svojim emocijama uglavnom bore unutar sebe, zbog čega se češće osjećaju beznadežno.

Depresija često djeluje kao da smo zaglavljeni u nezdravom kolu misli? Kako ga prevazići?

-budite svjesni svojih misli, ne samo svojih emocija. Ljudi koji pate od depresije često imaju mentalnu šemu koja ih navodi da sebe vide u negativnom svijetlu. Zbog toga će biti pristrasni kada se radi o informacijama koje im govore drugačije, odnosno neće prihvatiti nijedan pozitivni komentar od drugih.

-nemojte se zarobiti “sve ili ništa” razmišljanjem, vjerujući da sve mora biti ili savršeno ili nikako, bilo da se radi o vašim poslovnim dostignućima, društvenoj prihvatljivosti ili cijenjenju. Umjesto toga, čitajte između redovima. Mjerite svoj uspjeh ili neuspjeh uz pomoć skale.

-prestanite da se poredite. Iako nam društvena komparizacija koristi u smislu što nas navodi da budemo bolji, ona može biti raspaljena našim osjećajem nesigurnosti i može nas obeshrabiti. Umjesto što dostignuća drugih ljudi posmatrate kao svoj benčmark, poredite sebe samo sa samim sobom.

-prihvatite pozitivne varijante termina “šta bi bilo, kad bi bilo”. Depresiju možemo često sami izazvati, ako uvijek pretpostavljamo da će se dogoditi nešto najgore. Kada god pomislite “šta ako ja to ne mogu”, pokušajte da razmišljate pozitivno i zapitajte se šta bi bilo kada biste vi to mogli.

-nagradite i najmanja dostignuća. Primijetite ih i pohvalite sami sebe. Bilo da je u pitanju vježbanje u trajanju od pet minuta ili završavanje kupovine. Na taj način ćete moći sebe da vidite u boljem svijetlu, što će pojačati vašu produktivnost.

-nemojte se plašiti promjene. Depresivna osoba će pojačati svoj negativni način razmišljanja, jer joj je on poznat i bezbjedan. Kako biste se oslobodili toga, morate shvatiti da je promjena ponekad neophodna i pozitivna stvar, koja vam pruža nove prilike. Za početak, promijenite svoje poimanje stvari. Probleme posmatrajte kao izazove, a greške kao prilike za učenje.

-fokusirajte se na ono što imate, umjesto na ono što vam nedostaje ili što ste izgubili. Depresija će nas navesti da se fokusiramo na svoju prošlost i sve ono za čim žalimo. Važno je da podsjetimo same sebe na sve one stvari koje imamo.

Termin nasmijana depresija je po svemu sudeći u usponu. Može li naizgled srećna osoba biti depresivna?

To je vrlo vjerovatno. Osobe koje su depresivne teško izražavaju svoja osjećanja ili traže pomoć, jer ih je strah da će ih društvo osuđivati ili vidjeti u lošem svijetlu. Oni možda neće ni priznati svoja depresivna osjećanja i na taj način će se boriti sa neželjenim emocijama. Oni će imati snažan osjećaj odgovornosti kako bi ispunili očekivanja drugih ljudi, vjerujući da ih moraju zadovoljiti, a ne brinuti. Samim tim, oni će nabaciti osmijeh poput fasade, kako bi sakrili svoje interne ranjivosti, što često prolazi nezapaženo sve dok nije prekasno.

Šta nam govori da je jedna osoba depresivna? Koji su znaci upozorenja?

Prvi znak sa kojim se uobičajeno susrećemo jeste trenutak u kom se jedna individua povlači u sebe i nema interesovanja za ljude, stvari ili aktivnosti u kojima je nekada uživala. To može biti i pad produktivnosti na poslu, jer im je teško da ustanu iz kreveta i započnu svoj dan. Oni će možda konstantno imati tužan izraz lica, biti osjetljivi na negativne vijesti ili događaje, kao i pretjerano srećni za pozitivne stvari. Drugi ozbiljni simptomi uključuju znake koji ukazuju na samopovrijeđivanje. Takođe, takve osobe će zapostaviti svoje dobro stanje, a ispoljiće i impulsivno i destruktivno ponašanje.

Šta jednu osobu dovodi do razmišljanja o samoubistvu?

Osobe sa idejom o samoubistvu uglavnom gube svoje svrhu u životu i smatraju da nemaju za šta da žive. Oni se osjećaju odvojeno od čitavog svijeta i svih drugih ljudi, osjećaju se odbačeno i nevažno. Tu su takođe osobe koje smatraju da su probale sve druge opcije, vjerujući da nema drugog rješenja. Oni su uglavnom doživjeli neki strest poput gubitka voljene osobe, trauma, raskida ili fizičke funkcije.

Ako mislimo da je neko iz našeg okruženja depresivan, šta možemo uraditi?

Slušajte ih i saosjećajte se sa njihovim borbama. Nemojte umanjivati njihov bol i pretpostavljati da znate kako se osjećaju. Redovno ih kontaktirajte, bez nametanja i nemojte zadržavati svoju distance, misleći da ih vi možete uznemiriti. Pitajte ih šta im je potrebno, a nemojte im govoriti šta moraju da rade. Otvoreno razgovarajte o samoubistu i nemojte izbjegavati tu temu kada je ta osoba pomene. Naglasite njihove snage i sve što mogu ponuditi svijetu, nemoje ih osuđivati ili kriviti zbog njihove slabosti. Ohrabrite ih da potraže pomoć i podijele svoje probleme, nemojte ih podsticati da ih potisnu ili da očvrsnu.

(grazia.rs)

Slični članci

Ostavi komentar