Škole u Podgorici, Budvi, Cetinju, Mojkovcu i Ulcinju od danas su prešle na onlajn nastavu koja će trajati minimum dvije nedjelje. Škole na Žabljaku već ranije prešle su na ovaj način održavanja nastave. Niko nema razumijemo da je stopa oboljelih od koronavirusa velika ali koliko se razmišlja o posledicama ovakvih odluka i koliko nam je važno obrazovanje?
“Sa krizom u pogledu obrazovanja suočili smo se i prije same pandemije. Prema rezultatima PISA testiranja iz 2018. godine, u Crnoj Gori gotovo polovina učenika završava osnovno obrazovanje bez osnovnih vještina čitalačke, matematičke i naučne pismenosti. Ukoliko jedna čitava uzrasna grupa djece bude potpuno isključena iz procesa učenja u školi, to će imati veoma negativan uticaj na njihove ishode obrazovanja, mentalno zdravlje i sveukupnu dobrobit”, kazao je ranije za Radio Slobodna Evropa (RSE) šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.
Iz Ministarstva prosvjete su tada odgovorili da cijene prijedloge UNICEF-a ali da su “odluku o modelu nastave donijeli na osnovu preporuka Instituta za javno zdravlje (IJZ)” i situaciji na terenu.
A doktorka Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u CG gostujući jutros u jutarnjem programu “Bojama jutra” na TV “Vijesti” između ostalog je kazala da
“Naši dokazi upućuju takođe i na to da su škole, kako sada stvari stoje, bezbjedne i ne učestvuju u značajnoj mjeri u generisanju transmisije u zajednici. Upravo iz tog razloga je i naš direktor za Evropu Hans Kluge istakao, što je zvanični stav i ključna preporuka zemljama članicama, da u principu zatvaranje škola treba da bude posljednja linija odbrane”.
Sistem semafora prema kojem se organizuje rad škola, prema njenom mišljenju, ima nekoliko vrlo kvalitetnih elemenata, ali taj model, istakla je, mora da ima i svoju alternativu.
“Ne smijemo da zaboravimo da škola nije izolovano ostrvo, nego su uvijek most ka zajednici i da bi taj model semafora imao smisla i efekta neophodno je takođe da gledamo nivo poštovanja svih mjera i šta se zapravo dešava u zajednici. Veoma je važno šta se dešava sa djetetom na putu do škole i na putu od škole ka kući, u domaćinstvu, kao i u široj zajednici, uključujući i kafiće, restorane i cijeli ugostiteljski sektor. Osim dobrih strana sistema semafora, mogli bismo da razgovaramo i o jednoj drugoj stvari – da li je taj model efikasan. Pri tom, mislim konkretno na nivo epidemiološkog praga. Cijelo društvo sada treba da usmjeri svoju pažnju na to da li je prihvatljivo da epidemiološki prag za aktiviranje restriktivne mjere, kao što je zatvaranje škole bude na istom nivou kao i epidemiološki prag za aktiviranje druge restriktivne mjere, a to je zatvaranje kafana”, kazala je Brajović.
“Isto tako sa stanovišta morala i etičnosti situacija je jasna. I u Crnoj Gori i u svijetu imamo društveni koncenzus da djeca i njihovo školovanje predstavljaju nacionalni prioritet. Kada sve to imamo na um, mislim da treba poraditi upravo na tome da definitivno zatvaranje škola treba da bude posljednja mjera i posljednja linija odbrane. Zatvaranja škole treba da prethode sve ostale restriktivne mjere, uključujući i zatvaranje kafana“, zaključila je Brajović.
Izvor: Vijesti
