Vrijeme pandemije postalo vrijeme za plastične operacije

Vrijeme pandemije postalo vrijeme za plastične operacije

Dok mnoge privredne grane pate zbog pandemije, klinike za plastičnu hirurgiju u Njemačkoj doživljavaju procvat. Ljudi imaju više vremena, a više i novca. Ujedno, sve to ima veze i sa nošenjem zaštitne maske.

Dvije rutinske operacije na podočnjacima, jedna operacija ruke i jedan implantat na bradi – profesor Denis fon Hajmburg odradio je svoje obaveze za ovo prijepodne. Specijalista za plastičnu i estetsku hirurgiju u Frankfurtu već 28 godina obavlja plastične operacije, svake godine mu pod skalpel ili injekciju dođe oko hiljadu ljudi.

Fon Hajmburgu je vidno neugodno što je u ovim teškim vremenima postao “korona-profiter”. Ali, trend je jasan: od početka krize osjetno je poraslo interesovanje za plastične operacije.

“Trenutno dolazi više ljudi koji su zaposleni nego što je to bilo ranije. Dakle ljudi koji bi rekli, operacija se mora obaviti toga dana, u protivnom ću doći sljedeće godine”, kaže Fon Hajmberg. A taj rast je mnogo veći nego što je broj onih starijih od 65 godina koji zbog straha od zaraze ne dolaze u njegovu ordinaciju.

Nema godišnjeg, ušteđeni novac ide za plastičnu operaciju

Fon Hajmberg je jedan od najpoznatijih njemačkih estetskih hirurga. Godinama je bio predsjednik Saveza njemačkih estetsko-plastičnih hirurga (VDÄPC) u kojem je više od 120 hirurga iz čitave Njemačke. Ko hoće da zategne podočnjake, taj ide kod doktora Fon Hajmburga. Jer, on je za to specijalista.

Za nešto manje od sat vremena uklanja bore oko očiju. A često čuje izjave kao što je ova: “Iz lokdauna želim da izađem podmlađeno, kad već ne mogu da se bavim sportom.”

Ili ova: “Zbog korone trenutno ništa ne trošimo, uštedjeli smo novac od godišnjeg. Zato nam sad odgovara ova operacija.” Ljudi žele da sebi priušte taj luksuz.

Uklanjanje masnoće

Već 2019. je broj estetsko-plastičnih operacija grudi i nosa, kao i minimalno-invazivnih operacija botoksom i hjaluronom porastao za gotovo osam odsto, na 83.000 u čitavoj Njemačkoj. Prošle godine je broj takvih operacija čak premašio 100.000.

U trendu je naročito – sigurno i zbog korone – uklanjanje masnoće. Mnogi ljudi se malo kreću dok rade kod kuće i udebljaju se. Neki se onda očigledno radije odlučuju za skalpel nego za trčanje. I za to plaćaju i po 5.000 eura. Denis Fon Hajmburg ipak naglašava da je njemu važan kvalitet operacije: na prvom mjestu je bezbjednost pacijenta.

Šarlatani nanose štetu ugledu branše

“Takve operacije nisu neophodne, a ako nastane neka šteta, onda je to često šteta za čitav život, a bude i smrtnih slučajeva. Mi moramo da rizik svedemo na minimum”, kaže Fon Hajmburg.

Još uvijek su svježa sjećanja na dvije žene koje su zbog želje za “brazilskom stražnjicom” 2018. i 2019. u Diseldorfu izgubile život. Estetski hirurg koji je obavljao te vrlo rizične zahvate povećanja stražnjice ne smije više da radi taj posao zbog nanošenja tjelesne povrede sa smrtnim posledicama. Ali ugledu čitave branše nanio je veliku štetu.

Problem je što zanimanje “estetski hirurg” nije zaštićen pojam. Čak i hirurzi specijalizovani za zubnu hirurgiju teoretski smiju da obavljaju operaciju povećanja grudi. Ali, takve operacije moraju da obavljaju iskusni specijalisti za plastičnu i estetsku hirurgiju, oni koji imaju dugogodišnje specijalističko, a svake godine i dodatno obrazovanje.

Obaveza nošenja maske i bora oko očiju

To su specijalisti kao što je Denis fon Hajmburg. Ili oni sa klinike “Mozer”, koja u Beču, Augzburgu i Bonu posluje pod sloganom “Lijepi za čitav život”. Direktor klinike u Bonu je Kristijan Limbah. “Prava estetska hirurgija je na veoma dobrom glasu. Uočavamo da se u vrijeme korone povećava želja za sopstvenim optimiranjem”.

Moglo bi se reći da su za sve krive maske. “Zbog njih nedostaje puno optičkih informacija, dio lica je skriven”, kaže Limbah. Ljudi sada više nego inače gledaju jedni drugima u oči. Zato je i uočljivija svaka nepravilnost na tom dijelu lica. Osim toga, na video-konferencijama ljudi mnogo češće vide sopstvenu sliku.

“Zato češće čujemo da postoji želja za zatezanjem bora oko očiju, da bi ljudi izgledali mlađe”, kaže Limbah. Drugi efekat je obaveza nošenja maske. S obzirom na to da maska prekrije crvenilo ili oteklinu nakon operacije, raste potražnja i za korigovanjem usana. Uz to, u vrijeme ograničenja kontakata ionako manje upada u oči izostanak od nekoliko dana ili nedjelja.

Prema statistici Saveza VDÄPC, estetsku operaciju većinom zahtijevaju žene. Njihov udio je 90 odsto. Inače, kako kaže Limbah, kod njega u kliniku dolaze ljudi iz svih slojeva društva.

“Tu bude običnih kuvarica koje godinama štede da bi korigovale položaj ušiju. Bude i univerzitetskih profesora. Bogatih i lijepih. Ljudi koje viđate na televiziji. Bude i ljudi iz prostitucije. A imali smo i katoličkih i evangelističkih sveštenika.”

Jirgen Klop izvlači estetsku hirurgiju iz tabu-zone

Svi oni imaju želju za umjerenom i decentnom korekcijom svog izgleda, da izgledaju mlađe, kaže Limbah. Pandemija bi mogla da ubrza još jedan proces na području estetske hirurgije: da i u Njemačkoj počne otvorenije da se govori o takvim zahvatima, da više ne budu tabu-tema, da bude uobičajeno, kao u Aziji, SAD ili Latinskoj Americi.

Tome je sigurno još prije korone doprinio jedan poznati fudbalski trener. Jirgen Klop se 2013. odlučio za transplantaciju kose i o tome je javno govorio.

“Klop je tada rekao: šta hoćete, izgleda dobro!”, prisjeća se Kristijan Limbah.

“Od tada je mnogo lakše govoriti o estetskim operacijama.”

(b92)

Slični članci

Ostavi komentar