Glumac Bojan Lazarov koji je ostvario veliki broj uloga u pozorištu, ali i na TV-u, juče je izvršio samoubistvo kada je skočio sa mosta na Adi. Ovaj popularni glumac kojeg je domaća publika zavoljela kao psihologa Mitra u seriji “Tajne vinove loze”, godinama unazad borio se sa depresijom, bolešću savremenog čovjeka. On se liječio, međutim, ipak sebi je oduzeo život. Iza sebe ostavio dvoje djece.
Šta je depresija?
Depresija (lat.depressio = spuštanje, opadanje, snižavanje) je poremećaj raspoloženja koji se karakteriše prisustvom izuzetne tuge, razočarenja, usamljenosti, beznađa, nedostatak vjere u sebe i osjećaj krivice i niže vrijednosti. Ovakvo stanje je vrlo ozbiljno i može trajati veoma dugo, remeteći jedinku u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Vrlo često osjećaj beznadežnosti može potrajati dugo tako da osoba jedino rješenje i spas od tegoba pronalazi u samoubistvu. Baš zbog ovoga, psiholozi upozoravaju da se sa terminima vezanim za depresiju ne treba poigravati i olako ih koristiti.
Oko 450 miliona ljudi u svijetu boluje od depresije, a više od dvije trećine samoubistava izvrše osobe osobe koje se nalaze u teškoj depresiji.
Ovo stanje je mnogo više od žalosti i očaja, ona traje najmanje nedelju dana i potpuno preuzima kontrolu nad životom. Utučenost je prisutna većinu vremena, a sve stvari koje su obično podizale raspoloženje više nemaju pozitivan uticaj. Kod čovjeka koji pati od depresije može se promijeniti način razmišljanja. Svijet se vidi drugačije, obično u negativnom svijetlu, utiče na porodični i profesionalni život, tako da može da prouzrokuje socijalnu izolaciju. Može da se krije iza ojsećaja iscrpljenosti, a često je maskirana drugim smetnjama, kao što su hronična anksionznost ili poremećaj u ishrani.
“I kod nas, kao I u razvijenim zemljama, žene češće obolijevaju nego muškarci. Najviše oboljelih je u dobnoj grupi 50-59 godina, zatim u dobi od 40-49 godina i od 60-69 godina. U navedenom periodu, 2011-2015.g. u odnosu na ukupan broj liječenih od depresije, na bolničkom liječenju bilo je od 6% do 16% osoba životne dobi 20-39 godina”, naveli su ranije u Institutu za javno zdravlje Crne Gore (IJZ).
“Podaci govore da i do 15% depresivnih osoba počini samoubistvo. Koliko je značajna ova povezanost govori i podatak da suicid predstavlja drugi vodeći uzrok smrtnosti u populaciji mladih od 15 do 29 godina. Stoga depresija zahtijeva ozbiljan pristup, što ranije prepoznavanje i adekvatno liječenje da bi se izbjegle moguće pogubne posljedice”, kazali sui z IJZ.
Koji su uzročnici depresije?
Depresivno stanje se može javiti usled samoće, teške bolesti, teških uslova života, smanjenog kretanja, a takođe može biti posljedica genetskog nasleđa.
Kako tačno nastaje depresija nauka do danas nije uspjela da objasni.
Prema najnovijim teorijama smatra se da je pojava depresije povezana sa smanjenjem aktivnosti nekih neurotransmitera, serotonina, noradrenalina i dopamina koji imaju prirodnu antidepresivnu funkciju.
Drugi bitan faktor za nastanak depresije je prekomerno lučenje stresnih hormona, poput kortizola. Izloženost hroničnom stresu mijenja funkciju mozga, tako da se mnoge depresije mogu objasniti akumulacijom štetnog djelovanja stresa. O uzrocima depresije još uvijek se ne zna dovoljno, ali mnogi stručnjaci navode da kombinacija naslednog faktora i faktora spoljne sredine doprinosi razvitku bolesti.
Permanentna izloženost stresu može biti okidač u nastanku depresije. Takođe jedan od “trigera” može biti gubitak bliske osobe, gubitak posla ili neko veliko životno razočarenje.
Depresija simptomi
Jedan od dominantnih simptoma je nedostatak životne radosti ili barem smanjenje uživanja u mnogim aktivnostima u odnosu na period pre bolesti. Simptomi se mogu razlokovati kod starijih i mladih. Tipični simptomi depresije su u nastavku:
nedostatak životne radosti, intenzivna tuga, samosažaljenje, napadi plača
strah ( od smrti (tanafobija), od izvršenja samoubistva, strah od gubitka…)
nemir, zabrinutost, strepnja, očaj
osjetljivost ranjivost, razdražljivost
usamljenost, bezvoljnost
oslabljena koncentracija i poremećaj pamćenja
nesanica ili velika potreba za snom – poremećaji sna
umor, iscrpljenost, manjak energije
nedostataj seksualnog nagona
značajno smanjen ili povećan apetit
somatski bolovi koji nemaju fizičke uzroke ( glavobolja, probadanja, zanošenje, hronični bolovi)
želja i razmišljanje o smrti ili planiranje samoubistva
Liječenje
Prvi korak u liječenju depresije je pravilno postavljanje dijagnoze. Dijagnozu depresije nije teško postaviti, jer se vrlo jednostavno na osnovu razgovora sa pacijentom može proveriti koje simprome ima i koliko dugo.
MKB Šifra depresije je F32 i spada u grupu bolesti porrmrćaja raspoloženja .
Savremeni način liječenja podrazumeva kobinovanu medikamentoznu i psiho terapiju. Najdelotvorniji medikamenti su antidepresivi, koji ako se pravilno koriste popravljaju raspoloženje u roku od jedne do šest nedjelja. Najsavremeniji koncept lečenja podrazumeva propisivanje tricikličnih depresiva. Psihijatri savjetuju da se pacijenti jave lekaru što ranije jer je tada i liječenje delotvornije. Većina bolesnika ne želi da prizna da boluje od depresije i to doživljava kao lični poraz. Povlači se u sebe i ulazi u socijalnu izolaciju, jer se plaši da ljudi iz njenog okruženja ne primijete da je bolesna, tako da upada u “začarani” krug iz koga samo uz lekarsku pomoć može da izađe.
Uzalud je očekivati da će depresija sama proći snagom volje i pozitivnim mišljenjem. To se događa rijetko, jer upravo su volja i optimizam nestali kod bolesnika, a on je nemoćan da ih povrati. Najvažnije je da se pacijent na vreme javi porodičnom ljekaru, koji će proceniti da li je potrebno konsultovanje sa psihijatrom i koja će se terapija primeniti – da li antidepresivi, psihoterapija ili oba pristupa. Za liječenje depresije koriste se antidepresivi nove generacije, među kojima je citalopram, lijek sa kojim je liječenje depresije postalo uspješnije, jednostavnije i sa manje rizika.
Postporođajna depresija
Postporođajna depresija javlja se kod žena nakon porođaja i njen nastanak povezan je sa novonastalom situacijom – rođenjem djeteta. Hormoni, nove obaveze, bolovi, umor, dijete koje plače, nova očekivanja i velike promjene u životu mlade majke umiju da ženu dovedu u stanje postporođajne depresije.
Depresija kod mladih
Depresija kod djece i mladih je česta tema roditelja i mladih koji se prvi put susreću sa odrastanjem i svim izazovima koje život odraslih nosi. Promene na telu, rast, fizičko i mentalno sazrijevanje su sve procesi koji svakome drugačije padaju.
U ovom periodu vršnjaci su najvažniji činioc života mladog čovjeka. Kroz vršnjake, mlada osoba kreira standarde ljepote, obrasce ponašanja. Na ovom putu depresivni adolescenti često mogu upasti u anoreksiju, bulimiju, podvrgnuti se jojo dijetama, deca su neraspoložena, razdražljiva, spavaju previše ili premalo.
M.N./ stetoskop
CENTAR ZA MENTALNO ZDRAVLJE
Radno vrijeme : Svakim radnim danom od 07h – 21h
Adresa : Zdravstveni objekat Blok V, Trg Nikole Kovačevića br. 6
Kontakt telefon: Call centar Doma zdravlja Podgorica broj 19816
Telefonska linija Centra za mentalno zdravlje: 067 074 135
